Doomscrolling: ovisnost o konzumaciji loših vijesti
Doomscrolling je postao svakodnevna navika – nesvjesno listanje negativnih vijesti koje nas emocionalno iscrpljuju. Iako počinje kao potraga za potrebnom informacijom, završava se vrlo često kao psihološki teret.
Stoga vas pitamo, da li ste se uhvatili kako pri potragi za informacijama trošite vrijeme na čitanje negativnih vijesti na društvenim mrežama i na medijskim platformama? Potraga za informacijom ima svoje dobre strane, no isto tako može djelovati loše po fizičko i mentalno zdravlje ako se pretjera na tom putu.
U nastavku članka istražujemo šta je doomscrolling, kako utiče na nas te kako možemo iskontrolisati beskonačno skrolanje i provedeno vrijeme na internetu.
Šta je to Doomscrolling?
Doomscrolling ili doomsurfing je čin provođenja prekomjerne količine vremena čitajući ili gledajući velike količine sadržaja ili vijesti koje generiraju korisnici , posebno negativnih vijesti, na webu i društvenim mrežama . piše Wikipedia.org
Doomscrolling kao termin popularizovan je tokom pandemije COVID-19, kada su vijesti bile preplavljene krizama i strahom. Konstantna zatvorenost uz velike količine straha kod korisnika izazivalo je potrebu za sigurnosću i kontrolom stvarnosti. Da se razumijemo i prije su korisnici skrolali loše vijesti ali u tom period pandemije je bio dosta izraženiji taj trend.
Čak i naš evolucijski razvoj govori da su ljudi skloni više da obraćaju pažnju na prijetnje nego na pozitivne informacije. Jednostavnije rečeno naš mozak intenzivnije reaguje na prijetnje. Ako uzmemo u obzir da loše vijesti izazivaju upravo takve reakcije, povećavaju budnost i uzbuđenje, onda nije čudo što medijske platforme koriste tu ljudsku crtu kao alat za zadržavanje pažnje svojih korisnika.
Mediji i psihološki mehanizmi
Mediji kao platforme su kreirane na način da zadržavaju našu pažnju. Jedan od alata medijske ekonomije su i prepoznati psihološki mehanizmi kodljudi kao što su negativna pristrasnost, dopaminski ciklus kao i anksioznost i kontrola.
- Negativna pristrasnost
Evolucijski gledano ljudi su kroz potrebu za preživljavanjem naučili da se stalno susreću sa prijetnjama koje su kroz evoluciji ostavile trag na način da su ljudi uvijek nastojali prepoznati prijetnje a manje su obraćali pažnje i davali značaja neutralnim ili pozitivnim vijestima i događajima.
Tako da nije iznenađenje da ljudi teže da čitaju članke o katastrofama, saobraćajnim nesrećama, šokantim otkrićima, itd. Jednostavo negativnost potiče konzumiranje vijesti na internet.
Znate li da svaka dodatna negativna riječ povećava stopu klikabilnosti za 2,3%?
- Dopaminski ciklus
Uzmemo li u obzir da svaka nova vijest aktivira i određena očekivanja kod konzumenata vijesti, čak i ako je negativna onda možemo bolje razumjeti zašto mediji forsiraju što više sadržaja za web koji će usmjeriti pažnju tamo gdje medijske platforme žele.
U tom smislu očekivanja, dopamin je značajno utjecao na ljudsku evoluciju, pridonoseći ponašanjima kao što su traženje, procjena i učenje iz određenih poticaja. O dopaminu, piše Kreni zdravo.
A zna se da dopamin djeluje i kao hormon pod kojim ispunjavamo ciljeve. A očekivanja sa sobom donose i ciljeve, nije li tako? Stoga u slučaju neispunjavanja očekivanja korisnik može se osjetiti kao gubitnik koji nije ostvario cilj. A kako potraga za informacijom ima za očekivanje ili bolje rečeno cilj, pronaći informaciju, onda se javlja i potreba za konstantnim skrolanjem. Kako konzument skrola dolazi onda sve više u dodir s lošim vijestima koje mogu negativno da utječu na mentalno zdravlje.
Dakle pod aktivnošću dopamina kao hormona kojim se oblikuju naše emocije, misli i osjećaji užitka, loše vijesti kao medijska alatka kreiraju naša ponašanja u tim trenucima. Nedostatak dopamina može dovesti do psihološki problema.
Ako želite više saznati o dopaminu kao neurotransmiteru i hormone nagrade možete posjetiti bs.wikipedia.org/wiki/Dopamin
Anksioznost i kontrola
Zašto doomscrolling “vole” određene osobe koje konzumiraju negativne vijesti i sadržaje na webu?
Doomscrolling, nosi sa sobom lažni osjećaj kontrole nad haotičnim svijetom što je jedan od razloga. -Jer mnoge osobe žele da imaju sve pod kontrolom i da budu unutar svoje zone sigurnosti. U tom pogledu anksioznost i kontrola kao poznate ljudske crte idealno se uklapaju u medijsku ekonomiju vijesti.
Mediji, složit ćemo se imaju moćan uticaj na kreiranje određenih emocija, misli i osjećaja u javnom prostoru. U tom pogledu kreiranjem emocionalnog prostora kroz tugu, strah, osjećaj kontrole, tjeskobe, nesigurnosti, osjećaja prijetnje, itd. – lakše se zadržava pažnja konzumenata vijesti ali i oblikuje “stvarnost” u javnom prostoru.
U jednom istraživanju 68% ispitanika priznalo je da svakodnevno konzumira negativne vijesti duže od 30 minuta. Što nam to govori o uticaju doomscrolinga na konzumente?
Posljedice na konzumente
Negativne posljedice po korisnike koji konzumiraju negativne vijesti su vidljive i na psihološkom ali i na fizičkom planu. Doomscroling ostavlja nevidljive tragove koji s vremenom dolaze do izražaja. U tom smislu navedimo ovdje utjecaj na tri važne oblasti u ljudskom životu.
Mentalno zdravlje: Povećava rizik od depresije, anksioznosti i hroničnog stresa.
Produktivnost: Konstantno skrolanje dovodi do gubitka fokusa, odlaganja obaveza, smanjenja produktivnosti.
Međuljudski odnosi: Doomscrolling povećava razdražljivost kod osoba a to opet povećava i emocionalnu distancu od drugih.
✅ Savjeti za prevenciju
Postavi vremensko ograničenje za konzumaciju vijesti
Prati izvore koje nude balansiran sadržaj
Uvedi digitalni post – dan bez ekrana
Uradi digitalni detox
Koristi aplikacije za praćenje vremena na društvenim mrežama
Zaključak
Doomscrolling nije samo navika – on je ogledalo našeg kolektivnog stanja. Prepoznavanjem i kontrolom ove tendencije, vraćamo sebi emocionalni prostor i mentalnu jasnoću.