Kako mediji koriste strah: emocionalno hvatanje pažnje
Kako mediji koriste strah kao mehanizam manipulacije? Da li znate da je strah najstariji i najmoćniji alat pažnje – možda ne doslovno ali gotovo svaki dan susrećemo naslove koji ga koriste: „Nova mutacija virusa prijeti cijelom čovječanstvu“, „Masovni napad – policija u pripravnosti“, „Ekonomija u padu: krajnje stanje blizu“.
Takvi naslovi ne samo da privlače klikove već i aktiviraju duboke psihološke mehanizme. Slažete li se?
Često se u okviru međuljudskih odnosa postavlja pitanje kad je sve već tako, zašto mediji forsiraju negativne vijesti a koje frustriraju mnoge čitatelje. I mnogi takvi razgovori ostanu u praznini jer ne dobiju adekvatan odgovori ptaje i dalje visi u zraku Kako mediji koriste strah i zašto?
Na to pitanje vlasnik jednog regionalnog medija s odgovorom bio je direktan i iskren: Jer vi to tražite. Koliko god izgledala ta tvdnja „brutalna i apsurdna“ ona je i istinita. Mnogi skrolaju samo loše vijesti koje imaju veliki emocionalni naboj, slažete li se? Možda ste i vi jedan/na od takvih čitatelja. Takvo ponašanje ima svoje evolucijsko, psihološko pa i fizičko utemeljenje u ljudskom razvoju.
„Zašto mediji forsiraju negativne vijesti i kako koriste mehanizme manipulacije na to pitanje u ovom članku razmotriti i odgovoriti ćemo na njega kroz psihološku prizmu kroz koju gledaju mediji i kreatori sadržaja te navesti neke od mogućih rješenja zaštite.
Šta je strah?
Strah je intenzivan i neugodan negativni osjećaj koji čovjek doživljava kad vidi ili očekuje opasnost, bila ona realna ili nerealna (nestvarna, tj. opasnost zapravo ne postoji). Strah nastaje usred opažanja ili očekivanja stvarne ili zamišljene opasnosti, ili ozbiljne prijetnje. To je urođena, genetski programirana reakcija na prijeteći ili bolan podražaj. Strah je primarna emocija, kao i sreća, tuga, iznenađenje, ljutnja i gađenje, što znači da se u različitim kulturama izražava na isti ili sličan način, odnosno da izražavanje straha nije naučeno. Piše, wikipedia.org
Kako ste se osjećali kada ste pročitali neki dramatičan naslov? Šta ste osjetili? Strah. Neizvjesnost. Paniku. Bol. Mržnju. Bijes. Tugu. Osjećaj hitnosti.
Zašto mediji i autori koriste strah kao alat
Mediji i kreatori sadržaja žive od pažnje – od klikova, pregleda, dijeljenja. Strah je emocija koja brzo izaziva reakciju: naš mozak odmah uočava prijetnju, aktivira pažnju i često racionalnu analizu prebacuje u “čekaj-reaguj” mod.
U tom stanju, naslov koji pomalo šokira ili prijeti – ostvaruje veću privlačnost te izaziva pažnju. Istraživanja pokazuju da medijsko-fokusirana “poruka straha” može povećati percepciju rizika, ali i paradoksalno – smanjiti stvarne preventivne crte ponašanja.
Jedna studija pokazala je da naslovi koji su izazivali strah u pet zemalja (Njemačka, SAD, UK,Kanada, Indija) bili pozitivni kolerirani s percepcijom rizika, ali negativno korelirani s učestalošću reventivnih ponašanja. PubMed
Tako mediji koriste strah kao alat iz više razloga:
- Hvatanje pažnje i podizanje angažmana
- Zadržavanje publike (“hoćeš li da saznaš više?”)
- U ekstremnim slučajevima: oblikovanje javnog mjenja ili akcija (npr. u krizama)
Najčešće korišteni psihološki mehanizmi
Budimo realni i iskreni, mediji i kreatori sadržaja za web često koriste psihološke mehanizme kako bi privukli čitatelje i zadržali njihovu pažnju. Zašto to rade? Zbog medijske ekonomije, zbog usmjeravanja pažnje, povećane klikabilnosti i oglasa, stvaranja javne percepcije, itd.
Evo nekoliko ključnih mehanizama koje koriste mediji i kreatori sadržaja
Negativni bias (negativna pristranost)
Naša sklonost da impulzivnije regujemo na negativne vijesti nego na pozitivne ili neutralne.
Emocionalna hijerarhija
Strah kao visko-uzbuđujuća emocija u naslovima doprinosi klikabilnosti što mediji i kreatori „vole“ zbog povećanog angažmana, oglasa. Dakle, medijski naslovi koji sadrže riječi poput „prijetnja“, „alarm“, „katastrofa“, „dramatično“ generiraju veću pažnju.
Senzacionalizam i dramatično formatiranje naslova
Korištenje superlativa, upitnika, sugestivnih slika. Sve to doprinosi stvaranju „straha“ i potrebu za klikom.
Usmjeravanje na prijetnju i neizvjesnost
„Šta TE čeka?“, „Skrivena opasnost…“ – ovo stvara osjećaj hitnosti ali i prijetnje te neizvjesnosti. A to privlači pažnju.
Manipulacija percepcijom rizika
Mediji povećavaju osjećaj ranjivosti publike i sugeriraju da prijetnja može biti „i meni“. Istraživanje je pokazalo da medijsko istraživanje o kriminalu može povećati strah od zločina iako statistike pokazuju pad zločina.
Ponovljena izloženost strahu i intermezzo bez konteksta
Naslovi stlno ističu prijetnju, ali rijetko pružaju kontekst ili rješenje, zato publika ostaje u stanju nesigurnosti.
Kako ljudi reaguju kada vide šokantan naslov
Kada ljudi vide naslov koji apeluje na strah – mozak reaguje. Aktivira se amigdala (dio mozga koji je zadužen za prijetnju), pažnja se usmjerava a racionalna obrada može biti umanjenja. To znači da smo ranjiviji na sugestije, manje kritički.
Jedna studija pokazuje da iako ljudi imaju veću „namjeru“ da podijele vijest koja izazIva strah, stvarni broj je manji – jer emocije nas privuku ali ponašanje ne mora uvijk slijediti emocije. Piše, MDPI.
Na razini publike to znači da mediji koji koriste strah kao alat povećavaju percepciju prijetnje, mogu smanjiti racionalno donošenje odluka i povećati anksioznost. Što znači da taj alat proizvodi loše posljedice po pojedinca i društvo. Dakle i kad stvarna prijetnja nije veća – percepcija može biti.
Primjer – kada je COVID 19 pandemija ušla u svijest javnosti – izloženost medijskim naslovima visokog straha korelirala je s većom percepcijom rizika. PubMed
Kako prepoznati manipulaciju strahom i zaštititi se
Strah kao alat ostavlja duboke posljedice po pojedinca ali i društvo u cjelini. Da bi smanjili negativan uticaj straha kao alata medijske taktike predlažemo par konkretnih načina.
- Pogledaj naslov – pa potom izvještaj
Ako medijski naslov koristi ekstremne riječi („katastrofa“, „šok“, „prijetnja“) provjeri koliko je sadržaj uravnotežen i donosi li kontekst. Ne dozvoli da budeš uhvaćen u mrežu udicom emocionalne manipulacije.
- Provjeri izvor i podatke
Ako se navodi velika prijetnja a bez konkretnih brojki ili izvora – obrati pažnju. Obavezno provjeri. Ne dozvoli da ti strah iz naslova suzi svijest – dvaput provjeri.
- Prepoznaj emocionalni „hook“
Naslov koji cilja na strah ili hitnost često je dizajniran da klikneš impulzivno (naslovi su to obično tipa -„Sada ili nikad“, „Poslednja šansa da saznaš, „Još samo 5 mjesta“)
- Održi razmak – napravi pauzu
Prije dijeljenja ili komentarisanja – udahni, razmisli; da li vijest izaziva paniku ili daje konstrukciju za razmišljanje?
- Diversificiraj izvore
Ne ostaj samo u jednom medijskom krugu koji stalno koristi isti stil „straha“; traži i izvore koji nude rješenja, analize i perspektive.
- Uredi feed i notifikacije
Ako primjetiš da stalno dobijaš strašne naslove, ograniči upozorenja, koristi alate za filtriranje sadržaja i budi selektivniji.
Izvori informacija:
- Fear in Media Headlines Increases Public Risk Perceptions but Decreases Preventive Behaviors PubMed
- Strah wikipedia.org
Zahvalnost za naslovnicu ide Canva AI