Negativna pristranost u medijima
Negativna pristranost kao medijski alat za privlačenje pažnje korisnika ima i svoje evolucijsko utemeljenje o čemu smo razgovarali u prošlom članku. Iako je na vidljivosti možda najviše dobila za vrijeme COVID-19 pandemije.
Danas u digitalnom svijetu naslov često odlučuje hoće li neko kliknuti ili skrolati dalje. Naslov “Katastrofa na autocesti: deset povrijeđenih” neće dugo čekati – on hvata pogled, budi zabrinutost i tjera nas da saznamo više. To nije slučajnost: psihologija, evolucija i medijska ekonomija stvaraju savršen teren za negativne naslove da dominiraju feedom.
Naslovi puni emocionalnog naboja danas dominiraju medijskim platformama pa i općenito internetom. Možda niste znali ali takvi naslovi se dva puta više dijele nego neutralni ili pozitivni na društvenim mrežama.
Senzacionalizam je svuda oko nas, slažete li se?!
U ovom članku istražujemo naslove u medijima te kako oni utiču na pojedinca i društvo ali i na kreatore sadržaja.
Šta je negativna pristranost?
Negativna pristranost je kognitivni fenomen u kojem negativne informacije imaju jači uticaj nego pozitivne. Evolucijski gledano, opasnost nas je učila da brzo obraćamo pažnju na prijetnje – pa danas i loša vijest “budi” našu pažnju više nego lijepa vijest. Gledano iz ugla kreatora, kao autor sadržaja, važno je razumjeti da čitalac nije uvijek “iracionalan” – on reaguje na duboko ukorijenjene mehanizme pažnje. Dakako to otvara dileme da li pronaći balans ili “letjeti” za klikovima.
Kako naslovi utiču na klikabilnost
Velika analiza naslova pokazala je da negativne riječi stvarno povećavaju interes za sadržaj. Studija je koristila više od 100.000 varijacija naslova i stotine miliona impresija zaključila je da, za naslov prosječne dužine, svaka dodatna negativna riječ povećava CTR (click-through rate) za oko 2.3%. Suprotno tome, prisustvo pozitivnih riječi smanjuje vjerovatnost klika za približno 1%. Ova brojka zvuči mala – ali kada imaš milijune impresija, 2.3% znači ogroman promet. PMC
Zašto urednici i kreatori sadržaja “vole” negativu
Vjerujem da se se zapitali zašto mediji i kreatori sadržaja pišu i dijele više negativne vijesti koje izazivaju negativne emocionalne naboje, nego što promovišu neutralne ili pozitivne. Odgovor na ovo pitanje slijedi u sljedećim rečenicama.
Mediji i kreatori sadržaja brzo uče iz podataka: naslov koji donosi klikove znači više pregleda, više oglasa i bolji angažman. Platforme dodatno pojačavaju viralne sadržaje – emocionalno nabijeni (osobito negativni) postovi češće se dijele, komentarišu i algoritamski promoviraju. Istraživanja su pokazala da tužni i uznemirujući sadržaji su vrlo učinkoviti – dakle, nije samo “ljutnja” ili “strah”, često je to tuga koja potiče klikove i dijeljenje. Harvard.edu
Posljedica za čitatelja i društvo
Da li si se ikada kao autor sadržaja zapitao kako tvoj naslov djeluje na čitatelje i društvo? Akonisi, možda bi trebao pročitati sljedeće rečenice kako bi ipak u sebi pronašao odgovornu crtu koja se ne bi vodila samo evolucijskim i klikabilnim putem već bi tražila i balans unutar medijskih potreba ali i uticaja na društvo.
Dugotrajno izlaganje negativnim vijestima može imati stvarne psihološke posljedice: povećana anksioznost, osjećaj bespomoćnosti i fenomen “doomscrolling” – kompulzivno prelistavanje loših vijesti. Studije i stručni članci (Harvard, Stanford i drugi) upozoravaju da feed prepun negativnih signala može pogoršati raspoloženje i iskriviti percepciju stvarnosti – ljudi počnu precjenjivati rizike i zanemarivati pozitivne dugoročne trendove. health.harvard.edu
Dakle, jesi li kada razmišljao kako napisati sadržaj i naslov a da budu izbalansirani – privlače pažnju ali i daju jasne i odgovorne informacije?
Kako pisati odgovorno (savjeti za autore)
Znaš li da svojim pisanjem možeš uzdrmati mnoge živote? Stoga piši odgovorno.
- Koristi podatke, ne senzacionalizam. Naslov koji informira i privlači pažnju bez lažnog šoka poboljšava povjerenje čitatelja.
- Balansiraj ton: ako obrađuješ tešku temu dodaj kontekst ili perspektivu koja pomaže boljem razumijevanju teksta.
- Testiraj A/B naslove ali budi etičan: brojke mogu pokazati šta radi, ali dugoročna reputacija gradi se povjerenjem, ne samo CTR-om.
- Dodaj praktične savjete za čitatelja: umjesto pukog alarma, ponudi korake koje ljudi mogu poduzeti. (informirati se, donirati, uključiti, zaštiti se).
Zaključak
Negativna pristranost i račun poslovanja medija zajedno objašnjavaju zašto “Ako krvari, vodi” još uvijek vrijedi kao pravilo naslovnica. Ipak kao keator sadržaja za web (ali i čitatelj) imaš moć: možeš iskoristiti psihologiju naslova za privlačenje pažnje ali isto tako da daš jasne i odgovorne informacije. U konačnici, zapitaj se – želiš li klikove samo danas, ili utjecaj i povjerenje sutra?
Kako ti pišeš naslove?
Izvori informacija:
PMC
harvard.edu
chatGPT
Osobno iskustvo – 10 godina rada
Zahvalnost za naslovnicu ide Canva AI