Psihologija uma: Moć loših vijesti
Psihologija uma. Zamislite da otvarate novinski portal – prvo što vidite iskače vam naslov “Katastrofa na magistalnom putu M17: Pet putnika povrijeđeno!” Umjesto “Majka spasila djecu iz zapaljene kamp kučice”. Iako je ovo drugo pozitivno, prvi naslov je ono što kliknemo. Zašto?
Ovaj fenomen nije slučajan – ljudska psihologija i medijska ekonomija igraju ulogu. U nastavku članka razmatramo razloge, mehanizme i posljedice privlačnost loših vijesti po nas.
Zašto loše vijesti privlače našu pažnju više od dobrih te kako to utiče na nas, šta vi mislite?
Šta je negativni bias?
Šta je negativni bias?
Negativni bias / Pristrasnost negativnosti , [ 1 ] poznata i kao efekat negativnosti , je kognitivna pristrasnost koja, čak i kada se dogode pozitivne ili neutralne stvari jednakog intenziteta, stvari negativnije prirode (npr. neugodne misli, emocije, društvene interakcije, štetni/traumatični događaji) imaju veći uticaj na nečije psihološko stanje i procese nego neutralne ili pozitivne stvari. [ 2 ] [ 3 ] [ 4 ] Drugim riječima, nešto vrlo pozitivno će generalno imati manji uticaj na nečije ponašanje i spoznaju nego nešto podjednako emocionalno, ali negativno. Ovako je negativna pristrasnost objašnjena na en.wikipedia.org/wiki/Negativity_bias .
Nakon definicije negativnog biasa, sada vam je zasigurno jasnije zašto medijska ekonomija igra igru s lošim vijestima. Uzevši u obzir i druge faktore postaje sve očitije da ljudski mozak programiran je na intenzivnije reakcije usljed primanja loših vijesti nego što reaguje na neutralne ili pozitivne vijesti.
Naše evolucijsko naslijeđe
Dr. Charles R. Chaffin u svom članku Whu We're draw to bad news na Psychology Today piše kroz tri ključne tačke koje nas vode ka čitanju loših vijesti ali i o mogućnosti kontrole konzumiranja istih. A te tri tačke definiše kao:
– Programirani smo da nas privlače prijetnje, što nas čini sklonima čitanju više loših vijesti.
– Vijesti kao platforme su programirane da nas privuku i da zadrže našu pažnju.
– Postoje načini za upravljanjem konzumacijom vijesti
Ako pogledamo naše evolucijsko naslijeđe uvidjet ćemo da je ljudski mozak od pamtivjeka radio s različitim emocijama. Strah i anksioznost. Borba za preživljavanje. Konzumiranje opasnosti. Sve to ostavlja trag na karakter ličnosti proizvodeći akcije i reakcije i uopće ponašanja.
A prepoznavanje opasnosti kroz evoluciju bio je ključan faktor za preživljavanje što ostavlja kroz povijest trag na ljudski rod i amigdalu koja kao dio mozga koji je odgovoran za obradu emocija igra možda i ključnu ulogu u negativnom uvjetovanju pristrasnosti.
Iako psihologija uma je još uvijek neistraženo polje u potpunosti, ipak naše tijelo kao složen sistem daje nam odgovore na svoj način zašto volimo čitati loše vijesti o kojem u većini slučajeva uopšte ne razmišljamo ali i ne registrujemo.
Crte ljudskog roda i medijska ekonomija
Dr. Charles R. Chaffin u tekstu navodi da “Neuroznanstvena istraživanja pokazuju da kada se suočimo s negativnim informacijama, amigdala šalje signale koji povećavaju budnost i emocionalno uzbuđenje (Ohman et al., 2001).”
Shvatajući tu crtu ljudskog roda, medijska ekonomija koristi je kako bi kroz loše vijesti i negativne hookove privukla pažnju čitatelja. Da li je to moralno ili ne, o tome se može razgovarati i razmatrati ali i dalje će biti onih kojih će kroz vlastite tekstove nastojati u cilju ekonomske opravdanosti u tekstovima dijeliti loše vijesti.
Kako mediji i online komunikacija pojačavaju efekat
Znate li da svaka dodatna negativna riječ povećava stopu klikabilnosti za 2,3%? A znate li zašto je važno online medijima da privuku vašu pažnju?
Ako spojite ova dva odgovora spoznat ćete zašto je negativnost prioritet u tekstovima novinara i na stranicama medija. O tome će vam reći i istraživanje PMC-a Negativnost potiče konzumiranje vijesti na internetu.
Ako tome dodamo da društvene mreže i online mediji utječu na kreiranje javnog mišljenja te da imaju snažan utjecaj na društvo a da se putem njih 2 puta više dijele loše vijesti nego pozitivne, uviđamo da negativnost sama po svom karakteru daje klikabilnost te da njen intezitet koriste mediji kako bi zadržali posjetitelje na svojim stranicama.
Psihološki efekti na čitaoce
Postavimo se sada u ulogu čitaoca. Vjerujem da ste se poslije nekih pročitanih vijesti osjetili loše, nije li tako? Zabrinuto. U strahu. Obeshrabreno. Izloženo. Frustrirajuće. Nemoćno.
Budimo iskreni prema sebi i priznajmo da sva ta stanja vode ka duhovnim stegama ali i mogućim mentalnim problemima. Slažete li se?
Iz svega gore iznesenog, jasno je da na mentalno zdravlje zasigurno utječe i negativan utjecaj medija.
Iako svi mediji, negativnost kao praksu ne rade iz loših namjera ipak svojim djelovanjima ostavljaju loš utjecaj na korisnike kako na duhovnom tako i na fizičkom nivou kroz plasiranje takvih negativnih vijesti. U tom smislu korisnici mogu postati totalni ovisnici o čitanju loših vijesti. Takvo ponašanje danas se popularno definira kroz izraz doomscrolling.
Primjera za takve loše vijesti i stanja je svuda oko nas u ovo vrijeme stalne povezanosti koju je sa sobom doneo internet. Nažalost koliko god da internet ima dobrih osobina koje služe čovjećanstvu na putu razvoja još toliko negativnih pojava je doneo a koje ljudi koriste u negativnom smislu.
Šta mislite koji je članak čitaniji?
Tuzla: Održan 9.Tuzlanski marathon
Strašna katastrofa u Tuzli: 11 poginulih i 35 povrijeđenih
Kako kontrolisati konzumaciju loših vijesti?
Kako kontrolisati kozumaciju loših vijesti?
Postoje različit alati i načini da svoju pažnju svjesno usmjerite na drugu stranu. Jedan od načina da smanjite negativan utjecaj loših vijesti na vas kao korisnika konzumiranja vijesti jeste da učinite digitalni detoks.
Ukratko rečeno, prvi korak je da postanete svjesni stalne prisutnosti na online platformama. Drugi korak je da upotrijebite alate koji će vam pomoći da promijenite način razmišljanja. Treći korak je da istrajete na tom putu što se može činiti kao najteži korak jer smo svi izloženi svakodnevnom bombardovanju negativnim vijestima što čini da mozak troši intenzivnije svoju energiju tokom dana pri čemu nema mjesta za odmor i relaksaciju.
Zaključak
Loše vijesti zaokupljaju našu pažnju. Dakle, to nisu samo marketinški trikovi, nego duboko ukorjenjeni psihološki i biološki mehanizmi. Kada klikneš sljedeći put na neki članak koji te šokira ili pomjeri iz sedla, znaš da iza toga stoji i tvoja evolucijska sklonost, i medijski sistem koji reaguje na tu sklonost.
I kao čitatelji, i kao stvaraoci sadržaja, vrijedi se pitati: koliko često biramo naslove a koliko puta nas naslovi biraju?
Sljedeći put kad vidiš naslov tipa “Šokantno otkriće…” – zapitaj se: zašto te to odmah privuklo? I možeš razmisliti hoćeš li nastaviti čitati ili – promijeniti naviku.
Koliko često čitaš loše vijesti? Razmisli.
Izvori informacija:
pmc
Psychology Today
Summa health
Hvala vam na čitanju članka Psihologija uma: Zašto nas privlače loše vijesti. Ako vam se svidio podijelite ga s prijateljima na mreži.