Borovnica je ljekovita biljka koja je puna zdravih nutritijenata koji gode ljudskom organizmu a njen uzgoj je moguć i u saksiji, možda niste znali. Dakle, na dohvat ruke možete imati sočne bobice zdrave borovnice.
Ova voćna kultura je omiljena u narodu zbog svog ukusa ali i ljekovitosti. Evo svega što treba da znate o sadnji i održavanju borovnica u saksiji.
Borovnica | Plodovi zdravlja iz saksije
Za uzgoj borovnice u saksiji potrebni su određeni uslovi koje morate zadovoljiti kako bi vaša borovnica dala plodove. Inače je ovo zdrava voćka koja spada u divlje voće koja u prirodi ima manji plod u odnosu na „domaću“. No od borovnice se mogu praviti različite zdrave namirnice poput domaćeg džema od borovnice, smutija, sokova. U nastavku članka čitajte o sadnji i uzgoju Borovnice u saksiji.
Sadržaj
- Šta je borovnica
- Tipovi sadnje borovnica
- Sorte
- Priprema za sadnju
- Održavanje
- Primjena u narodnoj medicini
- Preporučujemo
Možda vas zanima
Smuti od borovnica sa chia sjemenkama
Smuti od borovnica sa chia sjemenkama, jogurtom, medom i cimetom je ukusan i zdrav obrok koji obiluje antioksidansima te potrebnim ugljikohidratim, proteinima, vitaminima i mineralima. Jednostavno i brzo se sprema.
Pripremite smuti za jutanju energiju za što vam neće trebati više od 5 minuta. Neophodne namirnice za kreiranje ovog sjajnog užitka su punomasno mlijeko, domaći jogurt, jedna banana, šakica šumskih plodova, goji bobice, šoljica borovnica, kašika chia sjemenki, malo cimeta, miješane sjemenke i za slatkoću omiljeni med.
Napomena: Budite obazrivi jer iako su ovo namirnice koje su dokazano zdrave naučno ali i u narodno medicini, ipak moguće je da izazovu probleme ako ste alergični na neku od namirnica ili ako koristite neke lijekove te ako imate bolest usljed koje nije moguće konzumirati iste.
Borovnica | Plodovi zdravlja iz saksije
Borovnica (latinski: Vaccinium myrtillus) biljka je iz porodice Vaccinium. Spada u vrstu divljeg voća i značajan je dio u ishrani nekih vrsta divljači. – wikipedia.org/wiki/Borovnica
Naravno postoje i kultivisane sorte borovnica koje se uzgajaju širom svijeta. Više o sortama koje možete uzgajati čitajte u dijelu o sortama.
U prirodi biljka oživljava kroz nove listove koji izbijaju krajem aprila i početkom maja, a opadaju krajem septembra do oktobra kada ide i rezidba grana. Biljka cvjeta u maju i junu, a sočni plodovi sazrijevaju u julu i augustu. Plod je plavo-crna boba, ukusna i sa mnogo sjemenki.
Ova ukusna i ljekovita voćna kultura uspijeva na nadmorskoj visini izmedu 300 i 800m, što je optimalno, no u određenim područjima može uspijevati i na nadmorskoj visini od 1000 metara.
Borovnica voli kiselo zemljište. Listovi su zeleni, ovalni te od 1 do 3 cm dugi. Plodovi dozrijevaju od 50 do 90 dana nakon cvjetanja u zavisnosti od sorte i drugih uslova u kojima se uzgaja. Također, dugotrajne kiše mogu usporiti dozrijevanje ploda borovnice u prirodnom okruženju, stoga uzgoj u kontrolisanim uslovima može dati potencijalno bolji prinosni rezultat.
Koliko će biti ploda po grmu zavisi od mnogo faktora poput klime, zemljišta, vrste sorte, itd.
No posmatrano iz iskustva proizvodnje obično se može očekivati sa 3,5 do 4 kilograma ploda po jednom grmu, što govori o prinosima od oko 10 tona po hektaru ploda borovnice. Naravno, može ta brojka po hektaru ići i na više, ali i na manje što opet zavisi od mnogo činitelja.
Postoji više načina sadnje borovnice što zavisi od mnogo faktora poput područja u kojem se namjerava zasaditi, klime područja, vrste zemljišta, novčanih ulaganja, itd. Ovdje ćemo navesti tri najpopularnija tipa za sadnju koja se koriste na našem području ali i u svijetu.
Sadnja na gredice: Sadnja na gredice se koristi kada je cilj izdići borovnice iznad tla zemljišta na području gdje je to moguće. Čime se postiže bolja drenaža korjena borovnice koji je inače, plitak i osetljiv.
Sadnja u jamiće: Sadnja borovnice na zemljištu koje je spremno za prijem borovnice ide na način da se iskopaju jamice širine 50 x 50 cm sa 40 cm dubine u koje se ubaci treset i trula borova piljevina kako bi se postavio idealan supstrat za uzgoj borovnice jer kao što znate borovnice vole kiselo zemljište.
Hidroponika: Ovo vidom sadnje borovnica se smješta u saksije ili vreće punjene čistim supstratom bez zemljišta. U ovakvim uslovima borovnica može opstati i do 20 godina. Ova sočna voćna kultura se postavi u optimizovan supstrat za njen uzgoj.
Izbor sorte je vrlo bitan što pet zahtjeva usmjerenu pažnju na određene mogućnosti koje imate za uzgoj borovice jer mnogi faktori utiču na plod i prinos voćke. Ovdje ćemo navesti nekoliko određenih sorti a vama ostavljamo na odabir sortu koja vam najviše odgovara. Neke sorte mogu poslužiti kao nadopuna osnovnoj sorti kako bi se produžila berba, poput “Aurore” i “Libertija”.
- Aurora
- Blugold
- Bluecrop
- Brigita
- Duke
- Draper
- Huron
- Liberty
- Nelson
- Patriot
Djuk (Duke): Ovo je tip sorte borovnice koja se najviše trenutno koristi za uzgoj na području Balkana i to najviše zbog svoje otpornosti jer dobro podnosi transport i hladnoću te dugo plod ostaje svjež. Slabost joj je osjetljivost na nedostatak vlažnosti zemlje ali i vlažnosti u vazduhu. Prosjećan prinos po jednom grmu je 6 kg.
- Odaberite pravu sortu: Nisu sve sorte borovnica idealne za uzgoj u saksiji. Tražite kompaktne sorte poput „Bluecrop“, „Pink Lemonade“ ili „Northblue“ koje dobro rađaju i ne zahtijevaju previše prostora. Također su se na ovim prostorima dobro pokazale sorte „Duke“ i „Draper“ koje su iskazale manju osjetljivost na klimatske uslove koji vladaju u ovoj regiji.
-
Izbor saksije: Odaberite posudu s drenažnim rupama na dnu. Veličina saksije treba biti minimalno 30 litara za jednu biljku borovnice. Što je veća saksija, to je bolje za rast i rod.
- Zemljište za kiseloumilje biljke: Borovnice prosperivaju u kiselom zemljištu s pH između 4 i 5.5. Upotrebite mješavinu za sadnju rododendra i azaleja ili stvorite vlastitu mješavinu kombiniranjem sphagnum mahovine, treseta i borove kore sa malo pijeska.
Održavnje borovnice zahtjeva da obratite pažnju na faktore koji utiču na njen uzgoj poput sunca, vrste zemljišta zalijevanja, orezivanja, itd.
Sunce: Borovnice su voćke koje vole puno sunca. No međutim, u najtoplijem dijelu dana može im biti potrebna i neka zasjena. Dakle, ako živite na području sa jakim ljetnim suncem, pokušajte svoju borovnicu držati na suncu ujutro i uveče, a u najvrućem dijelu dana joj pružite malo hlađevine.
Zalijevanje: Borovnice imaju plitak korijenov sistem i osjetljive su na sušu. Zalivajte redovno svoju borovnicu kako bi zemljište bilo vlažno, ali ne prokislo. To znači da treba provjeriti vlažnost zemljišta prstom i zaliti ga tek kada je vrh zemlje malo suh.
Možete mulčirati vrh zemljišta u saksiji borovnicom pijeskom ili borovom korom. Mulč ће pomoći zadržati vlagu u zemljištu.
Zemljište: Ova sočna voćna kultura voli kiselo zemljište. Stoga prilikom sadnje potrebno je optimizirati zemljište za Borovnice. Ako zemlja u saksiji nije kisela, jedan od načina da povećate njenu kiselost jeste i dodavanje treseta koji daje kiselost.
Treset čini dvije stvari: Zadržava višak vode da ne ošteti korjenje kad je mokro te zadržava vlagu kad je zemlja suha.
Ako niste sigurni, da li je zemlja u vašoj saksiji dovoljno kisela, možete kupiti tester pH zemljišta u većini vrtnih centara.
Orezivanje: Orezivanjem ćete voćku osloboditi od viška grana s čime doprinosite ravnoteži između rasta vaše borovnice i njene plodnosti. Dakako, orezivanje borovnice poželjno bi bilo uskladiti s bujnosti grma.
Primjeri za orezivanje: Sorte poput “Blucrop”, “Colins”, “Pembelton”, Xersi”, koje imaju uspravan žbun zahtjevaju prorijeđivanje rodnih grana u središtu grma. Sorte poput “Marfi”, “Duke” koje imaju grane koje padaju ka zemlji zahtjevaju uklanjanje tih niskih grana.
Najbolje vrijeme za provedbu rezidbe je u vremenu poslije opadanja lišća pa sve tamo do kretanja pupoljaka sljedeće godine. Mnogi proizvođači borovnice preporučuju ljetnje orezivanje zbog povoljniji klimatskih uslova.
Zimski period: Za vrijeme zime, borovnice u saksijama mogu biti osjetljive na ekstremne temperature. Stoga ako živite u hladnijim klimama, zaštitite svoju borovnicu mulčem oko baze saksije ili je premjestite u garažu ili nerastogrejan staklenik tokom zime.
Ljekovitost borovnice je dokazana naučno ali i u narodnoj medicini. Stoga primjena borovnice u narodnoj medicini je vrlo široka.
„Mladi listovi kao čaj koriste se protiv proljeva, katara, stomačnih grčeva, kašlja i šećerne bolesti. Plodovi se upotrebljavaju protiv šuljeva/hemoroida, neredovne stolice, nadimanja, lošeg apetita i nametnika u crijevnom traktu.“ – wikipedia.org/wiki/Borovnica
„Danas se borovnica promovira kao dodatak prehrani za noćni vid, katarakte, proširene vene i druga stanja kao što je ateroskleroza (kod kojih se plak nakuplja u arterijama), stoji u članku o borovnici Nacionalnog instituta za zdravlje SAD“. – nccih.nih.gov/health/bilberry
Izvori informacija
- bs.wikipedia.org/wiki/Borovnica
- hr.wikipedia.org/wiki/Treset
- agromedia.rs/gajenje borovnica u saksijama
- agroportal.hr/rezidba
- nccih.nih.gov/health/bilberry
- poslovnenovine.ba
- Vasa Pelagić/Narodni učitelj
Preporučujemo
U ovom dijelu možee pročitati kako napraviti zdrave obroke od različitih vočnih kultura, između ostalih i od borovnice. Klikom na odgovarajuću fotografiju otvorit će vam se novi članak s zdravim receptima
Zdravi obroci-Smoothie
