Ja već dugo, Mino, čeznem da ti kažem: Volim te! Ja već dugo, Mino, čeznem da ti kažem: Volim te! Da li to znaš? –Ah, a vidi, zaista, nikad ti nisam rekao: -Volim te. Stoga, oprosti mi noćas, najslađa čežnjo, taj moj grijeh, moj kukavičluk. Oprosti mi, Dunjo! Nespretno sam time sebi isklesao najveći ožiljak […]
U mene moja, nema one dane al’ mi ne da malu Selam, Ćamile, kako si danas? -Onako, nekako. No bilo je dana kada znalo je i gore biti… Što dragi Ćamile, reci šta je bilo? Sve kontam nešto se loše desilo, ne daj Bože. -Nije ništa loše nikome bilo, ali… Šta ali…? Hajde reci, možda […]
Zar zaista su gorke riječi lijek a slatke kao otrov teški? Ćutim u tišini pored malog stola na kojem ledeni pištolj crnog gavrana stoji, dok palim posljednju cigaretu nade, i razmišljam o… O, mom jedinom Nemiru! Razmišljam… Ah, a zašto baš te noći, tako opore i gorke piscu znaju biti duge kao godina mala?! Zašto […]
Veliki voz zelene boje Čekao sam Vas dugo na stanici života. -Zaista, čekao! Strpljivo čekao, milo moje! Baš upravo, Minka, baš Vas, dugo na kiši i vjetru. -I snijegovi su znali udarati o obale duše obasute čežnjom pustom. –Da, da… -Jednom su mi rekli, rekli su mi, voz je krenuo u 15:10 časova iz Beograda. […]
Nedeljom volim razmišljati o tebi Nedeljom volim razmišljati o tebi! –Znaš onda, sklupčam se u klupko na sečiji uskoj, glavom naslonjen na stari dotrajali prozor i tražim tebe među hiljadama blještavih nebeskih zvijezda. I takvog opijenog mislima o tebi zatekne me zora bijela. A nisam li ti pričao, jučer, u subotu, negdje oko dva sata […]
Priča o Doris Grey Doris Gray, stajala je pored prozora!? -Dok umornim pogledom tražila je njegove obrise negdje u daljini, magla ljubavi padala bi na njene oči… -Stvarajući rijeku suza, a usred njenih bujnih grudi neki neobjašnjivi tornado bola svaki put kad bi poželjela da dohvati njegove duge tanke prste, da osjeti njegov miris, da […]
25 decembra pale su sve maske… Postadosmo lica bez maski! -Zbog toga ova bol još jača biva prkoseći zanesenom umu, tvrdoglavoj duši, zaljubljenom srcu koje još uvijek… Avaj, zalud evo tebi piše pisma koja nikad ti neće stići. Eh… Oh, Bože Milostivi, zašto je sve tako moralo biti? Zašto maske pale su sa lica baš […]
Monika nije voljela moje pjesme, ni miris trave i cvijeća u proljeće rano. Slušala je Deep Purple, voljela bižuteriju i godinama njegovala dugu tamno crnu kosu. Nije voljela cvijeće, pa ipak, živjela je u ulici Ljiljana, na istom katu baš preko puta vrata gdje živjele su moje pjesme. Oblačila se sportski, i s pomalo buntovnim […]