Riblji specijaliteti: Zašto bismo trebali jesti ribu

Posted on Posted in Zdravi obroci │Isprobajte ove recepte

Riblji specijaliteti su zasigurno gastronomski užitak ali i obroci koji ljudskom organizmu donose vrijedne nutritivne komponente poput Omega 3 masnih kiselina, vitamina D, Vitamina B2, kalcija, fosfora te drugih ljudskom organizmu potrebnih minerala.

Riba se prema raspodjeli masti i sadržaju bjelančevina dijeli na bijelu i plavu ribu što se može uočiti po boji tijela. Inače na našem podneblju Balkana najčešće konzumirana riba dolazi iz morskih voda Jardrana u kojima postoji preko 400 vrsta.

Riblji specijaliteti: Zašto bismo trebali jesti ribu

Riblji specijaliteti su zdravi, ukusni obroci koje bi po najnovijim istraživanjima trebali jesti bar triputa sedmično. Neke od trenutno najpopularnijih riba koje se koriste u kulinarskim kuhinjama  su losos, tuna, srdela, orada, brancin, skuša te oslić. Dakako i druge se koriste ali u nešto manjem obimu. No bez obzira koju koristite znajte da su pogodne za vaš organizam jer donose važne nutritijente za vaše tijelo poput joda, proteina, vitamina, itd.  U nastavku članka pročitajte zašto bismo trebali jesti ribu.

Napravite riblji specijalitet: Jelo za 10: Pečena Tilapia sa šampinjonima i rukolom

Jelo za 10 govori o pripremi slatkovodne ribe Tilapie
Jelo za 10 – Klikni na fotku i otkrij recept

 

 

 

 

 

 

 

Zašto bismo trebali jesti ribu:

  1. Vitamin D koji se nalazi u ribama pomaže radu kostiju ali i imunog sistema
  2. Dnevna potreba za proteinima može biti zadovoljena kroz unos 170 g. ribe
  3. Omega 3 masne kiseline doprinose radu probavnog sistema kroz povećanje razine probiotičkih bakterija
  4. Konzumiranje ribe štiti od depresije usljed omega 3 masnih kiselina koje utječu na rad živčanog sistema
  5. Istraživanja su pokazala da doprinose i poboljšanju vida kroz sprečavanje isušivanja oka te peveniraju pojavljivanje bolesti

 

Bijela riba

  • Izuzetno je lahka za probavu
  • Idealna je za pripemu na žaru ili lešo
  • Ova vrsta riba ima blag okus i nježnu teksturu
  • Ima nizak udio masti posebno u mesu gdje čini 1 %
  • Bijela riba masti pohranjuje u jetri te nešto u trbušnoj šupljini
  • Ako se kuha kratko na pari maksimalno se očuvaju struktura i okus
  • Zahtjevnija za obradu, i bolje je pripremati na nižoj temperature kako bi očuvala svoje sokove
  • Najpoznatiji predstavnici bijele ribe su: orada, brancin, oslić, škrapina, zubatac, itd.

Plava riba

  • Sadrži 5-10 % masti
  • Teža je za probavu u ljudskom organizmu
  • Ova vrsta riba ima “mesnatiji” okus i miris
  • Plava riba masti skladišti u masnim stanicama po cijelom tijelu
  • Krupnija plava riba poput lososa i tune pogodni su za kratko pečene odreske
  • Pogodnija za razne kulinarske tehnike ali i potrebno je više vremena da se pripremi na roštilju ili pečenu jer masti iz nje ne provode toplinu
  • Sitna plava riba, srdele, inćuni, papaline izvrsne su za mariniranje u extra djevičanskom ulju sa začinima
  • Najpoznatiji predstavnici plave ribe na našem podneblju su: Skuša, srdela, tuna, losos, inćun, papalina, itd.

 

Zaključak:

Bijela riba je oskudnija kalorijama te mastima, stoga nutricionistički stručnjaci preporučuju upotrebu plave ribe koja pruža više nutritivnih blagodati po ljudsko tijelo. No kako smo naveli svaka riba ima svoje prednosti i mane. Ono što je bitno jeste da je imate na vašem stolu bar dvaput sedmično. Uživajte u ribljim specijalitetima.

Prijatno!

 

Izvori informacija:

  • ledo.hr
  • N1info.hr
  • Telegram.hr
  • wikipedia.org
  • Nutricionist Sandra Bulat Marić

 

 

PREPORUČUJEMO

0